Danas vam donosimo priču o obrtu Kišobrani Cerovečki. Obrt se bavi se ručnom izradom kišobrana, a jedan od njih je, svima dobro poznat, šestinski kišobran. Iako na oko vrlo jednostavan proizvod, kišobran je više od drške i platna. Njegova izrada traje otprilike 3-4 sata, a jedni stroj u procesu je šivaća mašina. Osim u Zagrebu, kvaliteta kišobrana je prepoznata od SAD-a do Japana.
Mi smo popričali s Thomislavu Cerovečkom kojem smo postavili niz zanimljivih pitanja na koja smo dobili još zanimljivije odgovore. Pročitajte novi blog i otkrijte što je sve potrebno za izradu kišobrana, što je damski suncobran te koja je poveznica između kišobrana i nematerijalne kulturne baštine.
1. Možete li ukratko opisati čime se točno bavite i koje proizvode nudite te od čega su oni rađeni? Recite nam nešto o, svima dobro poznatom, šestinskom kišobranu.
Naš obrt, Kišobrani Cerovečki, bavi se proizvodnjom ručno rađenih kišobrana. Od 1912. godine ponosno njegujemo tradiciju izrade kišobrana i s ljubavlju nastavljamo obiteljski obrt već treću generaciju. Svi naši kišobrani su ručno rađeni. Jedini stroj u proizvodnji je šivaća mašina. Dijelovi kišobrana su štap, žice, federi, ručke i naravno, platno. Proces stvaranja kišobrana je sljedeći: kroji se platno te se šiva, na štap se stavlja feder te se spajaju žice ( žica po žica), zatim se ručno šivaju detalji oko žica i na samom štapu, onda se stavlja platno te se ručno šivaju špice (kapice) na svakoj žici, onda se za žicu pričvršćuje platno, tzv. heftanje. Na kraju se stavlja ručka te se kišobran pegla na pari i mora odstajati 24 sata. Sve skupa, proces nastajanja jednog kišobrana je otprilike 3 do 4 sata.
Šestinski kišobran datira iz sredine 18. stoljeća. Dio je šestinske narodne nošnje i prepoznatljiv je suvenir grada Zagreba. Umijeće izrade šestinskog kišobrana u tradicijskom obrtu Cerovečki dio je Liste zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Šestinski kišobran karakterističan je po crvenom pamučnom platnu s raznobojnim prugama, debelim drvenim štapom i prirodno savijenom ručkom od kestena.
2. Što se koristi za izradu damskog suncobrana? Tko su njegovi kupci? Koja je najveća pohvala/nagrada koju ste dobili za svoj rad?
Svi naši suncobrani su replika nekadašnjih suncobrana, a to znači da moraju imati tanji štap, duguljastu dršku, 8 ili 10 žica i moraju biti nešto manji. Kod suncobrana, materijal može biti kakav zaželite: pamuk, svila, lan, dvostruki, trostruki materijal. Bitno je da je materijal prirodan. Kod izrade suncobrana, kreacija i mašta dolaze do izražaja pa možemo dodavati razne čipke volane itd. Sugestije kupaca su također dobrodošle.
Imamo puno nagrada i sve su nam jako bitne, ali najveća nagrada su pohvale naših kupaca koji se redovito vraćaju.
3. Znamo da njegujete posao sa stogodišnjom tradicijom. Opišite nam kada i kako ste Vi došli na red za preuzimanje posla. Jeste li osjećali pritisak prilikom preuzimanja? Znate li tko će Vas naslijediti, ako da, jeste li krenuli s obukom?
Tako je, njegujemo stogodišnju tradiciju. S tatom sam krenuo raditi poslije srednje škole i s vremenom je došlo vrijeme da preuzmem odgovornost vođenja obrta. Jedno vrijeme smo radili skupa, dok nisam kompletno preuzeo posao nakon tatinog odlaska u mirovinu. Koliko god si dugo u tom poslu, kada je na papirima tvoje ime i kada si za sve odgovoran, onda je to malo drugačije nego biti samo radnik. Zbog toga, mali pritisak je ipak bio prisutan.
Što se tiče nasljeđivanja obrta, o tome je vrlo teško pričati jer se posao vodi iz godine u godinu i teško je prognozirati hoće li obrt postojati za 20 godina.
4. Imate li kupaca iz inozemstva?
Otkada je Zagreb turistička meka, iz godine u godinu nam dolazi sve više stranaca.
Moram napomenuti da su prije dolaska u dućan već informirani o nama, budući da se nalazimo u svim vodećim svjetskim turističkim vodičima. Stranci su posebno oduševljeni našom tradicionalnom izradom kišobrana. Puno puta se zna dogoditi da nam se nakon kupnje kišobrana povratno jave i onda kišobran šaljemo poštom. Možemo slobodno reći da šaljemo kišobrane po cijelom svijetu; od Japana, Amerike, Australije pa cijele Europe. Istaknuo bih da Hrvati koji žive u inozemstvu redovito naručuju kišobrane.
5. Kako se nosite s konkurencijom? Koje su bile najveće prepreke s kojima ste se susreli tijekom poslovanja? Mnogi kažu da se uči na greškama, koje greške ste napravili na početku koje bi sada lako zaobišli svojim iskustvom?
S konkurencijom se nosimo vrlo dobro zato što su naši kišobrani specifični tj. naši kišobrani su bazirani na kvaliteti i samo kvaliteti. Teško je danas držati se tog standarda jer kvaliteta povlači za sobom visoku cijenu. U moru jeftinih kišobrana, ljudima je neobično da postoje kišobrani toliko kvalitetni da mogu trajati duže od 20 godina. Uspješno poslujemo sve ove godine zahvaljujući kvaliteti naših proizvoda i zahvaljujući našim kupcima.
Grešaka je uvijek bilo i bit će ih, ali bitno je ispraviti ih u startu i krenuti dalje.
6. Jeste li za svoje poslovanje dobili neke državne poticaje ili slično?
Svake godine se natječemo za dodjelu potpora, za očuvanje i razvoj tradicijskih obrta, koje dodjeljuje grad Zagreb.
7. Jeste li zadovoljni s dosadašnjim poslovanjem i planirate li širenje? Koliko na posao utječe dobra lokacija?
S obzirom na situaciju u zemlji i standardu u kojem živimo, vrlo smo zadovoljni poslovanjem. Poslovanje ne mislimo širiti jer naš obrt je strogo baziran na ručnom radu, a kada bi došlo do širenja i masovne proizvodnje, onda to više ne bi bio ručni rad. Svaki naš kišobran je 100% ručno rađen i želimo da tako ostane. Nema tvornice, nema masovne proizvodnje, samo radionica koja je dovoljno velika da majstor napravi kišobran.
Svakako da na posao utječe dobra lokacija i blizina centra grada.
8. Koji oblik oglašavanja najčešće koristite, ako ga uopće koristite? Mislite li da su društvene mreže dobre za oglašavanje obrtnika ili više preferirate metodu usmene predaje?
Nama je najbitnija i najbolja usmena predaja, što smo se svih ovih godina i sami uvjerili. Naravno da se oglašavamo na Facebooku i Instagramu. Zadovoljni smo tim načinom oglašavanja jer nam donosi nove kupce.
9. Po Vašem mišljenju, koji su najveći problemi s kojima se obrtnici u Hrvatskoj trenutno susreću? Što bi trebalo napraviti da se ti problemi uklone?
Uh, problem obrtnika. Najveći problem obrtnika je to što igra više uloga. Uz proizvodnju, mora još voditi i papirologiju, marketing, aranžiranje izloga, nabavu repromaterijala itd. Sve to treba istovremeno "hendlati", što nije nimalo lako. Trenutno je definitivno najveći problem korona, a za Zagreb i nažalost sada i Baniju, potres.
10. Kako je pandemija koronavirusa utjecala na Vaše poslovanje i planove?
Pandemija koronavirusa je jako utjecala na sveukupno poslovanje. Pad prometa nam je veći od 60%. Nadamo se da će to uskoro završiti i da ćemo se svi skupa vratiti u normalu.
11. Koji biste savjet dali svima onima koji razmišljaju o pokretanju vlastitog obrta?
Savjet onima koji razmišljaju o pokretanju obrta je da je lijepo biti sam svoj gazda, još ljepše je ako svoj proizvod sam proizvodiš i uspješno ga prodaješ. Osim toga, ne slušati druge, slušati samo sebe i raditi svoj posao sa puno ljubavi!!!!
Comments