Sam svoj obrtnik je projekt studenata EFZG-a koji je nastao s ciljem pružanja besplatne promocije obrtnicima na društvenim mrežama kroz objavu zanimljivih članaka i intervjua o obrtnicima.
Do sada smo je uspješno intervjuirali ukupno 15 obrtnika koji su sa nama podijelili svoje ideje za otvaranje obrta, izazove i iskustvo koje su stekli kao i savjete koje imaju za sve one koji razmišljaju o tome da se odvaže na pokretanju vlastitog obrta.
U nastavku vam donosimo pregled i sažetak četiri intervjua: Vinarija Šafran, Kišobrani Cerovečki, Vuk leather i Smashit. U nastavku vam donosimo njihov pregled i sažetke njihove priče.
Vinarija Šafran
Vinarija Šafran je obrt kojeg odlikuje stogodišnja tradicija, a zanimljivo je da najstariji zapis o obiteljskoj vinogradarskoj tradiciji datira iz 1962. godine. Mi smo popričali sa jednim od vlasnika Vinarije Šafran, Josipom Tržecom, te vam u nastavku donosimo sažetka onog što nam je ispričao.
Vinarija Šafran je obrt za proizvodnju i prodaju vina. Na pola puta između Zagreba i Varaždina, u mjestu Breznički Hum, nalazi se Vinarija Šafran poznata po vrhunskim vinima: Graševini, Rajnskom Rizlingu, Manzoniju, Sivom Pinotu, Sauvignonu, Žutom muškatu, Mirisnom Tramincu, Portugizcu, Frankovki i Blauburgeru. Vina su specifičnih aroma, iznimne svježine i prepoznatljivog bukea bregovite Hrvatske. U okviru Vinarije uređena je i kušaonicavina u kojoj se može okupiti pedesetak gostiju. Sva vina možete kušati u Vinariji Šafran, Breznica 1d, Breznički Hum.
Posjede na području Brezničkog Huma imala je i zagrebačka biskupija. Prije Prvog svjetskog rata posjed biskupije obnovio je nadbiskup Antun Bauer te zasadio zeleniku – posebnu vrstu stare vinove loze. Nadbiskup je imao vinograde na današnjim pozicijama Vinarije Šafran gdje, zahvaljujući kvaliteti, počinje tradicija misnih vina koja traje do danas. Iako prepoznatljiva po aromatičnim vinima, Vinarija Šafran ponosi se i „Papinim vinom“. Poslije dugoga i pomnog biranja komisije od dva biskupa i nekolicine svećenika, vino Vinarije Šafran izabrano je za kalež Svetoga Oca Benedikta XVI. prilikom obreda Svete mise u Zagrebu 2011. godine. Vinarija Šafran jedna je od tri vinarije u Republici Hrvatskoj koja može na svoja vina staviti oznaku „Misno vino“. Stoga je Misno vino svakako jedan od najcjenjenijih brandova ove Vinarije. Oko četrdesetak župa sjeverozapadne Hrvatske u svojim crkvama koristi misna vina Vinarije Šafran, a od nedavno i krakovska nadbiskupija iz Poljske.
Vina ove vinarije redovito osvajaju najveća odličja na izložbama i ocjenjivanjima u zemlji i inozemstvu. Osim Zlatnog vina Alpe Adria, najveće nagrade Križevačke Zelinske izložbe vina, ove godine su naša dva vina: Graševina i Manzoni u Londonu osvojila Decanterove nagrade. Ponos Vinarije Šafran, Mirisni Traminac iz 2009. godine odabran je za misno slavlje pape Benedikta XVI. tijekom njegovog posjeta. Osim toga, ponosni smo na inovativno „Summer wine“ ljetno, voćno i osvježavajuće koktel vino.
Vinarija Šafran se može pohvaliti i sa svojom suradnjom s Agronomskim fakultetom u Zagrebu kao i sa savjetodavnom službom u županiji. U vinogradu je postavljena meteorološka stanica koja svakodnevno prati meteorološke uvjete koji su važni za zaštitu trsova, a svakih par godina uzimaju se i uzorci tla da se može odrediti gnojidba. Uz potporu Ministarstva poljoprivrede i EU koriste se ekološka gnojiva. Enološka ispitivanja uzoraka kakvoće vina ispitujemo u vlastitom labaratoriju, a koristimo i ostale licencirane labaratorije.
Kišobrani Cerovečki
Kišobrani Cerovečki je obrt koji ponosno njeguje tradiciju izrade kišobrana od davne 1912. godine. Danas je vlasnik obrta Thomislav Cerovečki, predvodnik treće generacije Cerovečki.
Obrt se bavi proizvodnjom ručno rađenih kišobrana, proces nastajanja jednog kišobrana traje otprilike 3 do 4 sata, a nije ni malo jednostavan. Potrebno je puno koncentracije da se spoje štap, žice, federi, ručke i naravno, platno. Jedini stroj u proizvodnji je šivaća mašina. Posebno su zanimljive dvije vrste kišobrana - svima dobro poznati, šestinski kišobran i damski suncobran. Umijeće izrade šestinskog kišobrana u tradicijskom obrtu Cerovečki dio je Liste zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Thomislav je krenuo raditi s ocem poslije srednje škole i s vremenom je došlo vrijeme da preuzme odgovornost vođenja obrta.
Kišobrani Cerovečki baziraju poslovanje isključivo na kvaliteti. Zbog toga, za njih je najvažnija usmena predaja. Oglašavaju se na Facebooku i Instagramu, ali zbog usmene predaje stalno im dolaze novi kupci i vraćaju se stari. Osim domaćih kupaca, stranci su posebno oduševljeni tradicionalnom izradom kišobrana. Ne treba čuditi podatak da se kišobrani šalju od Amerike do Japana. Iako je velika potražnja za proizvodima, obrt ne misle proširivati jer proširivanje podrazumijeva i masovnu proizvodnju. Masovna proizvodnja bi uništila autohtonu proizvodnju, a to je kontradiktorno viziji obrta.
Iako se nadaju da će uskoro završiti, pandemija je uzrokovala pad prometa od 60%. I bez pandemije, danas je teško držati se nekog standarda jer kvaliteta povlači za sobom visoku cijenu. U moru jeftinih kišobrana, ljudima je neobično da postoje kišobrani toliko kvalitetni da mogu trajati duže od 20 godina. Osim održavanja kvalitete poslovanja, najveći problem obrtnika je to što igra više uloga. Uz proizvodnju, mora voditi i papirologiju, marketing, aranžiranje izloga, nabavu repromaterijala i tako dalje. Sve navedeno je zanemarivo kada se vide rezultati napornog rada. Thomislav napominje da je grešaka uvijek bilo i bit će ih, ali bitno je ispraviti ih u startu i krenuti dalje. Savjetuje onima koji razmišljaju o pokretanju vlastitog obrta da ne slušaju druge, da slušaju samo sebe i da posao obavljaju s puno ljubavi.
Vuk leather
Obiteljski obrt Vuk leather počeo je s radom 1972. godine, a mi smo popričali s vlasnikom obrta Miljenkom Vukom. Isključiva djelatnost je proizvodnja kožne galanterije. Više od 500 artikala od kože, poliuretana, kepera, cerada i sličnih materijala proizvode u radionici s 37 strojeva. Vlasnici su 4 zaštićene inovacije industrijskog dizajna i dobitnici više nagrada za svoj rad. Poslovna galanterija, program za ugostiteljstvo, alatne kožne torbe, modni program AD dizajn, torbe i vreće za bankarski sektor, zaokružen su program njihove proizvodnje.
„Obrtnik živi svoj obrt 24 sata na dan, treba se roditi kao obrtnik ili imati u obitelji nekog tko će prenijeti ljubav prema poslu kojim se bavimo… Male serije visokokvalitetnih proizvoda vrhunskih materijala, ne mogu se usporediti sa serijama proizvodnje. Obrtnički proizvod ima dušu…“
Dobivaju poticaje za tradicijsku proizvodnju. S tim sredstvima kupuju strojeve i opremu kako bi bili što konkurentniji na tržištu. Ne žele ići u serijsku proizvodnju nauštrb kvalitete i zadovoljstva u procesu proizvodnje.
Imaju web shop za odabranu vrstu artikala, Facebook i Instagram stranice. Stari kupci se redovito vraćaju uvjereni u kvalitetu proizvoda, a novi dolaze po preporuci. Servis je besplatan dok god se artikl može popraviti. Najveći trenutni problem u poslovanju su nesigurnost u poreznim zakonima, česte izmjene i birokracija. Smatraju da treba propagirati domaću tradicijsku proizvodnju koja polagano izumire. Najvažniji zadatak je da sačuvaju radna mjesta. Bez kvalitetnih djelatnika niti jedan stroj nema vrijednost.
Smashit
Smashit je prva zagrebačka soba za razbijanje stvari koju je pokrenuo mladi poduzetnik Tomislav Stanić.
Ideja o pokretanju obrta nastala je u trenutku kada je Tomislava nešto izbacilo iz takta te je imao potrebu nešto razbiti. Budući da nije znao što bi i gdje razbio, pitao je uži krug ljudi što misle o ideji sobe za razbijanje i dobio je dobru povratnu informaciju. Od ideje do realizacije prošlo je par tjedana. Sve funkcionira na način da posjetitelji navuku zaštitnu opremu, izaberu što će razbijati i slušati pa krenu razbijati u sobama. Tomislav ističe kako se zapravo bavi usrećivanjem ljudi. Prijatelji i obitelj su mu puno pomogli u svim aspektima posla.
Naviknuli smo da većina obrta ističe društvene mreže kao glavni oblik oglašavanja. Tomislav ne umanjuje njihovu važnost, ali fantastičnu uslugu smatra glavnim razlogom zašto ljudi dolaze u Smashit. Govori kako 95% ljudi ima samo riječi hvale za usluge koje pružaju. Nisu skloni oglašavanju, ali trenutno pokušavaju s drugim kanalima gdje bi kroz razne suradnje došli do većeg broja ljudi. Osim toga, ljudi često dolaze jer im je netko preporučio dolazak u Smashit.
Na pitanje kako se nose s pandemijom, Tomislav odgovara da su u jednom trenutku došli do nule. Taman kada su se krenuli oporavljati, snašao ih je “drugi val”. Svjestan je da, kada se gledaju navike potrošača, ljudi puno manje mogu trošiti novce na stvari koje nisu neophodne, što je i razumljivo.
Tomislav je pokrenuo posao iz nule i susreo se s nizom prepreka, a jedna od njih bila je nabava opreme. Srećom, s vremenom je sve skupa sjelo na svoje. Budući da je zaposlen na puno radno vrijeme kod drugog poslodavca, otvaranje obrta omogućilo mu je da poslovanje Smashit-a prilagodi svom rasporedu. Također, napominje da je jednostavnije voditi obrt nego drugi oblik poslovanja. Mišljenja je da možete imati najbolji proizvod/uslugu na svijetu, ali neće biti jednostavno prodati ga. Iskustvo ga je naučilo da, bez obzira koji posao pokrećete, trebate smanjiti svoja očekivanja.
Zahvaljujemo se obrtnicima na izdvojenom vremenu i trudu za sudjelovanje u projektu. Također, zahvaljujemo se našim partnerima projekta, Obrtničkoj komori Zagreb i Ekonomskoj klinici, što nam pružaju pomoć u provedbi projekta!