Knjigoprint

Danas vam donosimo priču o obrtu kojeg je 1983. godine pokrenuo Mladen Radovinović. Knjigoprint je obrt za knjigoveštvo i fotokopiranje koji se može pohvaliti svojim dugogodišnjim uspješnim radom zahvaljujući dobrom spoju tradicije i novih tehnologija koje je ovaj obrt s godinama postepeno uvodio u svoje poslovanje i tako uspješno odgovorio na nove zahtjeve tržišta.

Uz Mladena, u obrtu radi i njegov sin Robert koji je s nama podijelio neke od izazova s kojima su se susreli u ovih 37 godina, otkrio nam je i neke od važnih i zanimljivih projekata na kojima su radili te je dao savjete za sve one koji planiraju pokrenuti vlastiti obrt.

Što nam je sve Robert ispričao, možete pročitati u današnjem intervjuu.

1. Možete li ukratko opisati čime se točno bavite i koje usluge ili proizvode nudite?

Naša djelatnost je proizvodnja uredskog materijala od papira, proizvodnja ostalih proizvoda od papira i kartona, knjigoveške djelatnosti, fotokopiranje, priprema dokumenata te ostale specijalizirane uredske i srodne usluge. Mi smo primarno knjigovežnica, bavimo se papirnom konfekcijom i proizvodima od papira i kartona. Primarni posao nam je tvrdi uvez po njemu smo najpoznatiji, a u novije vrijeme imamo i digitalni tisak čime smo se proširili na nove tehnologije kako bi udovoljili zahtjevima tržišta. Također radimo i grafičke pripreme i obrade čime svojim klijentima nudimo potpuno uslugu što je zapravo bio krajnji cilj kojem smo težili i kojem težimo.

Uz poslovnicu u Ilici imamo i izdvojen pogon fotokopiraone u zgradi Kemijskog odsjeka na PMF-u. Fotokopiraona je primarno namijenjena potrebama studenata u pogledu fotokopiranja dok se ostali poslovi poput tvrdog uveza, tiskanja plakata, letaka, banera, naljepnica i slično radi u samoj knjigovežnici te sluzi kao sabirnica poslova.

U obrtu je trenutno četvero stalno zaposlenih osoba, a u periodima kada smo radili velike projekte, poput višegodišnjeg projekta za Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu, imali smo i do 12 zaposlenih.

2. Kako ste došli na ideju pokretanja tog posla? Kako je izgledao put do trenutne razine poslovanja?

Knjigoprint posluje od 1.9.1983., ja tada nisam bio ni rođen, a osnivač i utemeljitelj je moj otac. Obrt je nastao praktički doma, tako reći u bivšoj spavaćoj sobi. Tata je u ovom poslu prošao svašta – od situacija u kojima je bilo previše posla pa do perioda u kojima je bilo premalo posla. Sve je to zahtijevalo kvalitetno vođenje i usmjeravanje poslovanja.

Naš početak obilježen je suradnjom s razno raznim tiskarama kojima smo bili samo jedni od dobavljača, odnosno predstavljali smo jednu od faza u njihovom poslu koja je bila potrebna da bi se napravio gotovo proizvod. U većini slučajeva smo nažalost bili potlačeni u smislu da nam se uvijek određivala cijena što je podrazumijevalo rad za minimalnu naknadu. To je trajalo dok se obrt i njegovo poslovanje nisu razvili i unaprijedili i tada je bivša spavaća soba, koja je bila inicijalni poslovni prostor, postala premala. Tada se javila potreba za pronalaženjem poslovnog prostora te nakon nekoliko promijenjenih lokacija smjestili smo se u Ilicu 55 gdje smo i sada. U procesu selidbe s jedne lokacije na drugu, došli smo u kontakt sa značajnim brojem mušterija te se krug kupaca sve više i više širio da bismo danas imali bazu od 2000 mušterija koja se svakodnevno povećava.

3. Zašto ste se odlučili baš za obrt, a ne za neki drugi oblik poslovanja?

U vrijeme otvaranja kad smo bili samo knjigovežnica, obrt je bio jedini oblik poslovanja koji je nama odgovarao. Obrt ima određene pogodnosti poslovanja, npr. plaćanje PDV-a po naplati fakture, a ne izdavanja, i prilagođeniji je proizvodnoj struci.

4. Koje su bile najveće prepreke s kojima ste se susreli prilikom pokretanja posla?

Velika prepreka s kojom smo se susreli prilikom pokretanja obrta, a s kojom se borimo još i danas jest poslovni prostor. Trenutni prostor u kojem jesmo u Ilici 55 nam jako odgovara – lokacija je povoljna jer se nalazimo u samom centru grada, a opet smo malo uvučeni što nam pogoduje s aspekta cijene najma jer se drugačije tretira ulični najam od dvorišnog koji ima niži najam. Međutim, dugi niz godina nismo mogli otkupiti ovaj poslovni prostor zbog problema koji je čest u Hrvatskoj, a to je problem neriješenih međuvlasničkih odnosa, odnosno poslovni prostor, ima više vlasnika. Usprkos tome, država se uhvatila u koštac s rješavanjem problema, te smo sada u početnoj fazi otkupa poslovnog prostora. U sam prostor uloženo je mnogo sredstava od cjelokupnog provođenja novih instalacija, trofazna struja, uvođenje centralnog grijanja, natkrivanje djela radione i uređivanje prostora kao jedne cjeline, pa skroz do uvođenja optičkog interneta i sve što je potrebno da jedna moderna firma/obrt ima za nesmetan rad po pitanju infrastrukturnih i tehničkih pitanja.

5. Koje projekte, odnosno suradnje koje ste do sada ostvarili biste izdvojili kao značajnije?

Između ostalog, surađujemo s Vladom RH. Za njih radimo kartice koje stoje na stolu na kojima je naznačeno njihovo ime te hrvatski grb koji je izrađen u zlatotisku. Uz navedeno, za njih radimo i mape za arhivsku građu. One podrazumijevaju izradu registratora prema točnim dimenzijama ovisno o karakteristikama dokumenata koji se arhiviraju, a sam proces je dosta tipiziran. Također, surađujemo skoro sa sudovima za koje vršimo uvez Narodnih novina, financijske kartice, različite projekte koji su tvrdo uvezani, a uz to smo se specijalizirali za potrebe fakulteta od futrola za diplome nekoć, danas fascikle za diplome, tvrde mape za diplome, razno razne tvrdo i meko uvezane studije te sami tisak diploma koje dobivaju studenti pri završetku studija.

Dugi niz godina radili smo za Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu mape za arhivu u kojima su se arhivirala starija izdanja novina poput Jutarnjeg lista i Večernjeg lista kao i razni časopisi. Napravili smo na desetke tisuće takvih mapa za arhivu koje smo ručno radili po mjeri i koje su bile prilagođene novinama koje su se arhivirale što je dodatno povećalo zahtjevnost posla. Mapu smo osmislili u suradnji voditeljicom projekta, odnosno takva vrsta mape za arhiv do tada nije ni postojala. Sam proces njezine izrade ima mnogo faza: od faze krojenja lepenjke, faza krojanja platna, izrađivanje različitih dimenzija za klapne, krojenje hrbata, itd. što ukazuje na kompleksnost procesa. Kvaliteta tih mapa za arhivu i samog procesa prepoznata je i od strane Japana koji je NSK-u dodijelio nagradu za arhiviranje knjižničke građe.

Radimo i s različitim kazalištima od Gavelle do Histriona. Iz tog dijela, surađujemo i s Umjetničkom organizacijom Arterarij koja je dosta eksponirana. Za njih radimo tiskanje plakata, letaka, katanih naljepnica i razno raznih tiskanih materijala.

6. Jeste li zadovoljni s dosadašnjim poslovanjem i planirate li širenje ili vam odgovara trenutni obujam posla?

Trenutno je pojava koronavirusa i pripadajuće krize znatno utjecala na smanjenje opsega našeg poslovanja. Ako promatramo razinu poslovanja koju smo ostvarivali prije pojave virusa, možemo reći da smo zadovoljni. Na prijelazu iz 2018. u 2019. godinu ostvarili smo porast u poslovanju od čak 25%. Vlada je tendencija rasta izazvana činjenicom da su nas mušterije prepoznale čime se proširio naš krug mušterija, rad koji obavljamo je kvalitetan te svako treba istaknuti i prijelaz na novu tehnologiju koji je doprinio razvoju našem poslovanju. Time smo se proširili svoju djelatnost i djelatnost digitalnog tiska i outdoor grafike. Što se tiče budućih planova, oni svakako postoje, ali ideje koje imamo su tek u začecima. Jedno je sigurno, a to je da ćemo se širiti u pogledu novih tehnologija i printera. U ovoj situaciji nam je veći fokus na unaprjeđenju poslovanja kroz korištenje novih tehnologija te na specijalizaciji, nego na povećanju njegova obujma.

7. Kako je pandemija koronavirusa utjecala na vaše poslovanje i planove?

Pandemija koronavirusa i restriktivne mjere koje je prouzročila su značajno utjecale na naše poslovanje. Poslovnica koju imamo na PMF-u bila je u potpunosti zatvorena skoro osam mjeseci. Otvorili smo ju prije mjesec dana, ali sadašnji promet se ne može niti približno mjeriti s prometom prije pojave korone. Tome je pridonijela i činjenica da se većina predavanja vrši online. Inače takav izdvojeni pogon značajno pridonosi poslovanju, ali u ovogodišnjim uvjetima predstavljao nam je dodatan teret jer nije donosio prihod. Također, pao nam je promet i u poslovnici u Ilici. Radimo za raznorazne državne institucije poput sudova. Njihove zgrade i poslovni prostori bili su oštećeni potresom te su zbog toga dislocirani diljem grada. S obzirom na promjenu mjesta obavljanja posla, prestali su od nas naručivati određene materijali što je rezultiralo smanjenjem obujma poslovanja.

Kao velika pomoć u ovim izazovnim vremenima javio se Vladin paket mjere za oporavak gospodarstva, odnosno potpore za očuvanje radnih mjesta u iznosu od 4.000,00 kuna. Također, prijavili smo se i na kredit od 100.000,00 kn od HAMAG BICRO-a kojeg smo i dobili.

8. Koji oblik oglašavanja najčešće koristite, ako ga uopće koristite?

Prisutni smo na društvenim mrežama, odnosno imamo već dugi niz godina aktivan profil na Facebook-u kojeg samostalno vodimo. Smatramo da je dobro imati aktivne društvene mreže, međutim ne posvećujemo mu toliko pažnje koliko drugim oblicima oglašavanja koji nam dovode značaj promet. Primarno se oglašavamo putem Google Adwordsa, posebno u sezoni pisanja studentski radova te nam takav način oglašavanja odgovara jer pomoću njega dobivamo značajan obujam posla.

9. Koji biste savjet dali svima onima koji sada razmišljaju o pokretanju vlastitog obrta?

Svakako moraju imati dobru ideju jer je dobra i razrađena ideja polazna točka i temelj svih budućih aktivnosti i potencijalnih uspjeha. Rekao bih da ne smiju očekivati nagli uspjeh, već da si trebaju postaviti realne ciljeve i imati realna očekivanja. Nikada se ne smije stajati na mjestu, nego se uvijek treba ići dalje i prema naprijed – novac koji se zaradi treba pametno iskoristiti i reinvestirati u buduće poslovanje i nove tehnologije u struci. Za to je svakako potrebno znanje i disciplina u pogledu kvalitetnog upravljanja financijama. Uz sve navedeno, bitna je volja i želja za obavljanje tog posla, odnosno potrebno je sebe vidjeti u tom svijetu.

Zahvaljujemo se Robertu što je s nama podijelio neka od svojih razmišljanja te mu se zahvaljujemo na sudjelovanju u projektu. Zahvaljujemo se i našim partnerima Obrtničkoj komori Zagreb i Ekonomskoj klinici na pružanju potpore projektu.