Danas vam donosimo intervju s Josipom Tržecom, jednim od vlasnika Vinarija Šafran. Vinarija Šafran je obrt kojeg odlikuje stogodišnja tradicija, a zanimljivo je da najstariji zapis o obiteljskoj vinogradarskoj tradiciji datira iz 1692. godine.
Josip nam je ispričao koje sve vrste vina proizvode, kako kontroliraju njihovu kvalitetu te koji su neki od izazova s kojima se susreću. Više o Vinariji Šafran možete pročitati u nastavku intervjua, a mi im želimo puno uspjeha u daljnjem poslovanju!
1. Možete li ukratko opisati čime se točno bavite, koje sorte vina proizvodite?
„Vinarija Šafran“ je obrt za proizvodnju i prodaju vina. Na pola puta između Zagreba i Varaždina, u mjestu Breznički Hum, nalazi se Vinarija Šafran poznata po vrhunskim vinima: Graševini, Rajnskom Rizlingu, Manzoniju, Sivom Pinotu, Sauvignonu, Žutom muškatu, Mirisnom Tramincu, Portugizcu, Frankovki i Blauburgeru. Vina su specifičnih aroma, iznimne svježine i prepoznatljivog bukea bregovite Hrvatske. U okviru Vinarije uređena je i kušaonica vina u kojoj se može okupiti pedesetak gostiju. Sva vina možete kušati u Vinariji Šafran, Breznica 1d, Breznički Hum.
2. Recite nam nešto o misnim vinima.
Posjede na području Brezničkog Huma imala je i zagrebačka biskupija. Prije Prvog svjetskog rata posjed biskupije obnovio je nadbiskup Antun Bauer te zasadio zeleniku – posebnu vrstu stare vinove loze. Nadbiskup je imao vinograde na današnjim pozicijama Vinarije Šafran gdje, zahvaljujući kvaliteti, počinje tradicija misnih vina koja traje do danas. Iako prepoznatljiva po aromatičnim vinima, Vinarija Šafran ponosi se i „Papinim vinom“. Poslije dugoga i pomnog biranja komisije od dva biskupa i nekolicine svećenika, vino Vinarije Šafran izabrano je za kalež Svetoga Oca Benedikta XVI. prilikom obreda Svete mise u Zagrebu 2011. godine. Vinarija Šafran jedna je od tri vinarije u Republici Hrvatskoj koja može na svoja vina staviti oznaku „Misno vino“. Stoga je Misno vino svakako jedan od najcjenjenijih brandova ove Vinarije. Oko četrdesetak župa sjeverozapadne Hrvatske u svojim crkvama koristi misna vina Vinarije Šafran, a od nedavno i krakovska nadbiskupija iz Poljske.
3. Kako kontrolirate kvalitetu vina? Koja je najveća pohvala/nagrada koju ste dobili za svoj rad? Na koje ste vino najponosniji?
Vinarija od svog osnutka surađuje s Agronomskim fakultetom u Zagrebu kao i sa savjetodavnom službom u županiji. U vinogradu je postavljena meteorološka stanica koja svakodnevno prati meteorološke uvjete koji su važni za zaštitu trsova, a svakih par godina uzimaju se i uzorci tla da se može odrediti gnojidba. Uz potporu Ministarstva poljoprivrede i EU koriste se ekološka gnojiva. Enološka ispitivanja uzoraka kakvoće vina ispitujemo u vlastitom labaratoriju, a koristimo i ostale licencirane labaratorije.
Vina Vinarije Šafran redovito osvajaju najveća odličja na izložbama i ocjenjivanjima u zemlji i inozemstvu. Osim Zlatnog vina Alpe Adria, najveće nagrade Križevačke Zelinske izložbe vina, ove godine su naša dva vina: Graševina i Manzoni u Londonu osvojila Decanterove nagrade.
Ponos Vinarije Šafran, Mirisni Traminac iz 2009. godine odabran je za misno slavlje pape Benedikta XVI. tijekom njegovog posjeta. Osim toga, ponosni smo na inovativno „Summer wine“ ljetno, voćno i osvježavajuće koktel vino.
4. Znamo da njegujete posao sa stogodišnjom tradicijom. Opišite nam kada i kako ste Vi došli na red za preuzimanje posla.
Vinarija Šafran nastala je iz dugogodišnje, obiteljske vinogradarske tradicije u Brezničkom Humu. Na grbu Vinarije povezana je simbolika šafrana, koja predstavlja prezime, stilizirani kvadratići šahovnice i 1692. godinu koja označava početak tradicije. Najstariji zapis o obiteljskoj vinogradarskoj tradiciji datira iz 1692. godine. Prvog Šafrana na ovim prostorima je grof Drašković doveo iz okolice Beča, za nadglednika svojih imanja, i Brezničkom Humu darovao 50 jutara zemlje. U povijesnim knjigama, u kojima se spominje i imanje obitelji Šafran, stoji da je dio prihoda od poljoprivredne proizvodnje generacijama redovito potjecao od vinogradarstva. Cijela obitelj je od rođenja uz vino. Ono je element koji nas prati. Uz njega vežemo zadovoljstvo, druženje i pozitivnu energiju. Želja nam je bila taj svojevrsni hobi i tradiciju zaokružiti u poslovnom smislu. To nije posao u kojem se kapital odmah vraća i gdje čovjeka pokreće isključivo novac. Vinarstvo je posao koji snagu crpi iz strasti prema vinu i tradiciji.
5. Kako se nosite s konkurencijom? Koje su bile najveće prepreke s kojima ste se susreli tijekom poslovanja?
Konkurencija u obrtništvu je pokretač, motivator, jednostavno rečeno – opstanak. Ona je pozitivan faktor u poslovanju. Najveća prepreka Vinarije Šafran bila je bolest zlatna žutica vinove loze koja je prije par godina poharala vinograde. Tada smo morali iskrčiti 6 hektara vinograda.
6. Jeste li zadovoljni s dosadašnjim poslovanjem i planirate li širenje?
Osim ponude vrhunskih vina, za zimske dane preporučujemo „Kuhano vino“ Vinarije Šafran. Gotov pripravak vina sa svim potrebnim aromama i okusima. Također, za sljedeće ljeto imamo inovativni proizvod: ljetno, voćno, osvježavajuće koktel vino - „Summer wine“. Oba vina, Kuhano i Summer Wine, radili smo u suradnji sa Prehrambeno biotehnološkim fakultetom. Osim novosti u proizvodnji vina, lansirali smo personalizirane boce koje su vrhunski poklon i za one najprofinjenijeg ukusa.
Vinogradarstvo i vinarstvo, kao što to povijest dokazuje, poznati su iz davnina, ali isto tako su i veliki izazov za svaku generaciju svake godine. Vinarstvo je cjeloživotno učenje i svakodnevno bdijenje. Nije bez razloga uzrečica da vinograd i podrum ne traže gazdu, već slugu.
7. Koji oblik oglašavanja najčešće koristite, ako ga uopće koristite? Mislite da su društvene mreže dobre za oglašavanje obrtnika ili više preferirate metodu usmene predaje?
Male vinarije, kao što je naša, ne mogu oglašavati proizvode na način na koji mogu velike vinarije, ali zato moraju iskoristiti sve raspoložive resurse. Do sada smo se oglašavali preko skoro svih medija, koliko su nam to financije dopuštale. Ipak, i to je premalo i sa vrlo slabim konačnim rezultatom. U svakom slučaju, podržavam sve oblike učenja, a posebno nove tehnologije.
8. Po Vašem mišljenju, koji su najveći problemi s kojima se obrtnici u Hrvatskoj trenutno susreću? Što bi trebalo napraviti da se ti problemi uklone?
Obrtnike u Hrvatskoj trebamo promatrati kroz dva pravca: one koji djeluju na europskom tržištu i one koji su na domaćem tržištu. Obrtnici koji su na europskom tržištu imaju šanse opstati dok onim drugima treba pomoći da osvoje globalno tržište (od ministarstva pa preko komora). Turizam, kao značajnu granu privrede u RH, smatramo europskim tržištem jer su većinski kupci strani državljani. Dalje možemo nabrajati u nedogled.
9. Kako je pandemija koronavirusa utjecala na Vaše poslovanje i planove?
Nismo se oporavili još od prvog vala pandemije kada je došao drugi val. Na poslovanje su jako utjecali zatvoreni ugostiteljski objekti, otkazan advent kakvog poznajemo, a troškovi su ostali isti. Oporavak će biti težak i dugogodišnji. Ovog trenutka, planovi se svode na golo preživljavanje.
10. Koji biste savjet dali svima onima koji razmišljaju o pokretanju vlastitog obrta?
Trebaju razumjeti pravo značenje imenice „obrtnik“. To je osoba koja toliko voli svoj posao da se noću budi i o njemu razmišlja, osoba koja nema radno vrijeme i ne gleda na sat kada radi svoj posao, osoba koja neradne dane, praznike i godišnje odmore smatra izgubljenim vremenom, osoba koja nesebično sebe i sve svoje ulaže u svoj obrt.